02.10/ listopada 1967. godine, u Foči (BiH) je rođen Hamdija Kovač(časnički namjesnik).
Zaštitar, nastanjen u Dubrovniku.
U Domovinski rat uključio se dragovoljno 18.06/ lipnja 1991.
Poginuo je 09. 11/studenog 1991. na Bosanki prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik ZNG-a.
(u selu Bosanka prilikom čišćenja sela)
U odbrani Dubrovnika 23 Bošnjaka položila su život.
Hasib Alibegović Ale bio je ratni zamjenik komandanta Specijalne policije “Grof” Dubrovačko-neretvanske županije.
U bitkama za Dubrovnik ostao je stopostotni invalid.
Rahmetli Hamdija Kovač je nesumnjivo bio najveći heroj odbrane Dubrovnika. Poginuo je s još šestoricom svojih saboraca 1. novembra 1991. u oslobađanju sela Bosanka na sjeveroistočnoj padini brda Srđa kao pripadnik 163. brigade HV-a.
Prilikom posmrtne dodjele ordenja u Dubrovniku porodici Hamdije Kovača deset minuta prolamao se aplauz nezaboravnom heroju. Hamdijin snajper se danas čuva kao eksponat u Muzeju suvremene povijesti Dubrovačkih muzeja. Uskoro bi se, navodno, jedna dubrovačka ulica trebala nazvati po rahmetli Hamdiji.
U Dubrovniku se, također, još priča i o nezapamćenoj hrabrosti komandanta minobacačlija Aziza Hasanovića. Aziz je uvijek bio tamo gdje je bilo najteže. Danas, iako invalid, ponosan je na svoje učešće u odbrani Dubrovnika.
I hrabru pogibiju mladog Admira Kulenovića u mjestu Kelino Osoje 7. septembra 1992. pamte branioci Dubrovnika, kao i pogibiju pripadnika elitne 4. gardijske brigade “Pauci”, 22-godišnjeg Ermina Velića u mjestu Vladnica (Osojnik). Rijeka, Zadar Penzionisani pukovnik HV-a Mustafa Porobić tokom Domovinskog rata komandovao je 77. riječkom brigadom.
- U nekadašnjoj Operativnoj zoni Rijeka učestvovalo je 3.000 Bošnjaka, što je oko 30 posto ukupne bošnjačke populacije na tom području.
Kroz 77. riječku brigadu HV-a, kojom sam zapovijedao, prošlo je 1.500 vojnika, od kojih je 80 posto Bošnjaka: 120 ih je ranjeno, a 21 je poginuo.
Samo pojedinima je priznat vojni status u Republici Hrvatskoj – kaže Porobić.
Osim što su bili u prvim vojnim formacijama, Bošnjaci su u Zadru formirali svoju kasarnu koja je bila sabirno-regrutni centar dobrovoljaca koji su zatim upućivani na različita ratišta. -
U Sektoru obrane Zadar učestvovalo je više od 500 Bošnjaka, a 22 su poginula.
U specijalnoj diverzantskoj ronilačkoj jedinici HV-a bilo je 16 Bošnjaka – priča prof. dr. Emin Teskeredžić, ratni komandant Specijalne diverzantske ronilačke jedinice HV-a.
Visoke činove u HV-u imaju
brigadir Mirsad Bakšić, vojni tužilac Zbornog područja Zagreb,
pukovnik Mehmed Aganović,prvi načelnik Odjela ministarstva odbrane RH za ratnu popunu i mobilizaciju Oružanih snaga Republike Hrvatske,
pukovnik Bekir Dedić…
Na slavonsko-brodskom području poginulo je stotinjak Bošnjaka, a više od 1.000 ih je ranjeno.
Heroj o kojem Slavonija i danas priča, Ahmet Memišević, bio je komandant 2. satnije 1. brigade Zbora Narodne garde “Tigrovi”