Šutjeli su i oni koji nisu smjeli šutjeti

BOŠNJAČKA NACIONALNA MANJINA - GOSTOVANJE NA KOLEGIJU DEMOKRACIJA I LJUDSKA PRAVA ODJELA ZA KOMUNIKOLOGIJU SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU Sutjeli su i oni koji nisu smjeli šutjeti Prema već provjerenim podacima na nivou Hrvatske u obrani zemlje sudjelovalo je više od 25 tisuća Bošnjaka, od kojih devet tisuća dragovoljaca branitelja bili su Bošnjaci koji nikada ranije nisu imali prebivalište u Hrvatskoj. Većina njih vraćena je u BiH i nikada više nije dobila status hrvatskog branitelja niti su ostvarili neka braniteljska prava I ove akademske godine su predstavnici Bošnjačke nacionalne manjine gostovali na nastavi kolegija Demokracija i ljudska prava Odjela za komunikologiju Sveučiliš- ta u Dubrovniku u okviru teme Predstavni- ci nacionalnih manjina i dragovoljci Do- movinskog rata i zatočenici logora 'Morinj svjedoče".

To su 10. siječnja 2014. bili gosp. Izet Spahović, predsjednik Kulturn og društva Bošnjaka Preporod" Du- brovnik i Kemal Tursunović-Zmaj, autor knjige „Bošnjaci-muslimani u obrani Du- brovnika 1991.-1995. U iznimno ugodnoj atmosferi, studenti su slušali izlaganje u okviru kojega su im darovane po dvije knjige, uključujući i spomenutu, a nakon otvorene rasprave, postavljali su pitanja. Sve u svemu, sus ret je trajao ispod dva sata. Zapravo, pošto je na samom početku prof. dr. Zdravko Ba zdan predstavio goste, stu dentima se prvo obratio Izet Spahović. Najprije kao pred sjednik KDB Preporod" Du brovnik, a potom kao jedan od sudionika obrane Grada i jedan od ratnih predstavnika nacionalne manjine Bošnja ka u Dubrovniku.

 

Između os talog je naveo kako KDB „Preporod" Dubrovnik na ovim prostorima djeluje od davne 1934. godine, kada je ono službeno utemeljeno. Is Smatramo, da svojim radom doslovno čin imo jedinstven most suradnje i dobrosus- jedskih odnosa naših dvaju zemalja i nar- oda. Sve aktivnosti i gostovanja ovoga društva u gradovima Hrvatske i BiH bila su zabilježena slikom i tekstom, a nada mo se da će uskoro biti ukoričene u kn- jigu kao dokumenat i svjedok jednog vre mena. Studenti su upoznati s činjenicom kako je Izet Spahović u doba ratne 1991., kao i najkritičnije 1993. i 1994., bio branitelj i neposredni svjedok nemilih događaja, tj. kršenja ljudskih prava Bošnjaka u Du- brovniku. Obnašajući neke dužnosti kao predstavnik ove nacionalne manjine, bio posebno oni koji su u njemu ostali. Tom prigodom je podvukao činjenicu kako su Bošnjaci-muslimani kao branitelji i građani ovoga Grada, dali svoj doprinos u obrani ovih prostora, ne tražeći za to nikakvu nagradu. Prema već provjerenim podaci mana nivou Hrvatske u obrani zemlje sud jelovalo je više od 25 tisuća Bošnjaka, od kojih devet tisuća dragovoljaca branitelja bili su Bošnjaci koji nikada ranije nisu imali prebivalište u Hrvatskoj. Većina njih vraće na je u BiH i nikada više nije dobila status hrvatskog branitelja niti su ostvarili neka braniteljska prava. Preko 1100 Bošnjaka branitelja poginulo je diljem Hrvatske na raznim zadacima obrane. U obrani Du brovnika sudjelovalo je oko 500 branitelja Bošnjaka na raznim vrstama zadataka hr vatske vojske, policije, radnih obaveza i slično. Uz brojku od gotovo 300 poginu lih branitelja Dubrovnika, nalaze se ime nai 15 poginulih branitelja Bošnjaka, dok se devet branitelja Bošnjaka vode kao nestali. Nadugo nakon ratnih operacija, 27 bošnjačkih branitelja je umrlo od posljedi ca raznih bolesti ili ranjavanja.

 

Do danas je evidentirano oko 50 lak ših ili težih invalida rata te pet logoraša od kojih su dvojica već umrla. Uz dužno poštovanje prema svim os talim hrvatskim braniteljima 13 - navedeno je - iz bošnjačkih redova iznjedrili su:

prvog šefa Kriznog stožera obrane Dubrovačko-neret vanske županije, dva generala, dva instruktora i zapovjednika specijalne policije, jednog instruktora i zapovjednika vojne policije, nekoliko dočasnika i časnika HV-e, osam

inspektora policije.

S ponosom je istaknuto kako su imali jednog nažalost još nepriznatog - Junaka Domovinskog rata, pokojnog Hamdiju Kovača.

 

Naglašeno je tom prigodom da je sudionikom razgovora s predstavnici ma vlasti u Gradu, na okolnosti učestalih nije 1999., ali zbog nerazumijevanja vlas- kršenja ljudskih prava. Tijekom razgovo- Bošnjaci samo žele da se to zna i da se ti, bez uspjeha. Tek u travnju 2000. god- ra sa studentima, iznio je i nekoliko ekla- poštuju i njihova prava. tantnih slučajeva kršenja elementarnih ljudskih prava, što su studenti s pažnjom Spahović. Kao važna nevladina organiza- odslušali. Podsjetio je studente na cija, Društvo se bavi prezentacijom kul- neugodnosti koje su se bez ikakvog ra zloga događale Bošnjacima u Gradu; na govanjem pjesme, običaja i tradicije te mržnju i ksenofobiju pojedinaca, na ubojstva nedužnih ljudi pa i branitelja, na prijetnje smrću i nestanke ljudi, na bezrazložno maltretiranje i privođenje lju- di, paljenje kuća, nepravedno otpuštanje iz vojske i policije, na politički odnos vlas- ti u Gradu, ali i na šutnju onih koji nisu u Dubrovniku.

Pored toga, naglašeno je, smjeli šutjeti. tina, djelovalo je s prekidom i ponovnim pokušajima aktiviranja 1950. i nešto kas- ine aktiviran je rad i djelovanje ovog Društva, kojemu je od tada na čelu gosp. Izet turnog i nacionalnog blaga Bošnjaka, nje pisanjem tekstova s temama od interesa za život i djelovanje Bošnjaka u Dubrovni ku. Nadalje, istaknuto je kako se bavi iz- davaštvom knjiga i brošura, organiziran- jem raznih manifestacija od kojih je najvažnija Međunarodna smotra folklora u društvu djeluje nekoliko sekcija kao što Nešto kasnije izlaganju se priključio i Ke- mal Tursunović-Zmaj, pisac i autor knjige „Bošnjaci-muslimani u obrani Dubrovnika ja u kojemu nastupaju muški zbor „Dilberi" 1991.-1995." te se osvrnuo na nekoliko bit nih pojedinosti iz ove knjige koje o tome govore.

 

Naglasio je da Grad i njegovu okolicu nisu branili sami Bošnjaci-muslimani, već su ga branili svi njegovi građani bez obzira na nacionalnu pripadnost, a su: likovna sekcija, informatička sekcija, sportska sekcija, sekcija zbornog pjevan- i ženski zbor „Dubrovački zumbuli". Pjes- mom sevdaha pod sloganom

„Naša pjes- ma nikada umirijet neće, ne daju joj naša srca", Društvo nadopunjuje prazninu duša i sjećanja Bošnjaka na rodne krajeve. Međutim, nastavio je dalje Kemal Tur sunović-Zmaj: „Kada su ljudske i moral ne vrijednosti gurnute u stranu, a namet nute one potpuno neprihvatljive, nemilice su kršena ljudska prava tijekom čega su stradavali nevini ljudi. Naravno, takvim okolnostima početkom 1993. godine doprinosi 'kao grom iz vedra neba' apsolutno nepotreban sukob Hrvata i Bošnjaka na prostorima BiH.

Uznemirujuće su bile i vijesti o otvaranju u punjenju čapljinskih koncetracionih logora za Bošnjake. To je najgore zlo koje nam se moglo do goditi u ovakvim okolnostima. Pogotovo tada, vršen je psihološki pritisak na Bošnjake Dubrovnika, koji više po nekima nisu bili dobrodošli.

Tadašnjem uzavrelom na cionalizmu, diskriminaciji, isključivosti i ksenofobiji kao da se nije nadzirao kraj. Povampireni ustašluk kod pojedinaca postao je uobičajeno pravilo ponašanja u kojem takvi kreću u svoje neobuzdane

Pretraga - pustolovine pod sloganom 'Država -to sam ja', tražeći krivce na pogreš- no mjestu. Strah se uvukao kao led pod kožu svakoga, i onome tko je zbog nečega napadnuti onome tko bi mu tada pokušavao pomagati." Naglašeno je, nadalje, kako su u takvim okolnostima Bošnjaci ni krivi ni dužni postali suvišni i bez razloga omraženi u vojsci i policiji. Neki su prijevremeno umirovljeni, neki su hović. bezrazložno i zatvarani, neki bez ob- jašnjenja razoružani i transportirani za Split, nekima su uskraćena zvan- ja i vojni činovi prema zaslugama, a da se nikome od njih nikakvi ra- zlozi nisu navodili.

 

Naprasno i bez obrazloženja umirovljen je prvi šef kriznog stožera obrane cijele Dubrovačko-neretvanske županije inspektor policije, pokojni Aziz Suljević.

Dakle, umirovljen je prvi zapovjednik obrane ovih prostora samo zato što je bio ono što jest!

 

Ako je sve moralo tako biti, onda je čudno što se odgovorni ne zapitaše: Jesu li barem vratili čast, ponos i dostojanstvo svima onima kojima su bezrazložno uskraćeni, pa i njemu? Ali se barem nadajmo se da će to uskoro učiniti, jer ni jedan narod ne pljuje na svoje heroje.

 

 

Nakon toga, Izet Spahović je nastavio: „Zahvaljujući neljudskom odno- su inebrizi odgovornih, mnogi bran- itelji Bošnjaci otpušteni iz vojske i policije, ostali su ojađeni i izgubljeni bez ikakvih sredstava za život.

 

Prema njima kao dojučerašnjim suborcima i sugrađanima uslijedile su prijetnje smrću, uslijedila su maltretiranja i progoni nedužnih, pa se onda ne treba čuditi i nestancima ljudi, što je bilo ravno ekstremnom kršenju ljudskih prava.

 

Tako su u vrtlogu bezumlja samovoljom pojedinaca ubijeni Kasim Kahrimanović te Miralem Kekić. Ubijen je u odori hrvatskog vojnika, nakon što se u Gružu - vrativši se s položaja nastojao prebaciti doma, u Mokošicu.

„Mnogo puta sam se pitao gdje to naši ljudi griješe i zašto se tako čini? Zašto vlast i politika u Gradu uporno šuti i ne reagira, zašto šute javni mediji i zašto napokon šuti Crkva kao moralna vertikala.

No, nisam nalazio odgovore!?", rekao je Izet Spahović.

 

Dodao je: „Istina, bilo je pojedinačne pozitivne građanske reakcije na navedeno ponašanje pojedinaca. Neki su ustali u našu zaštitu, kao iu zaštitu drugih pripadnika nacionalnih manjina.

 

Sve to po cijenu svoga životal

Dakle, ti gradani, koji su se drznuli javno reagirati na opasne pojave u Gradu radi zaštite ugroženih, što je bilo u skladu s Ustavom Republike Hrvatske donesenim 22. prosinca 1990. bili su žigosani i redovito dobivali prijetnje fizičkom likvidacijom. Politika i vlast uporno je šutjela.

Zašto? To ni danas ne znam objas niti, jer je šutnja na fašistoidna po našanja pojedinaca i danas prisut na. Bojim se da je nakon toliko god ina danas isuviše kasno za poduzi manje bilo kakvih zakonskih radnji prema ranijim krivcima određenih događaja, ali nikada nije kasno up ozoravati na njih", rekao je Izet 

Izlaganje je potom nastavio Keal Tur sunović-Zmaj, koji je rekao:

 

Neugodnosti kojima su sustavno kršena ljudska prava, nije bilo mo guće tako lako spriječiti bez reakcije svih struktura vlasti i politike - koja je nažalost zakazala. Zato, sve vas stu dente ovom prilikom molimo da naš razgovor na ovu temu ne shvatite kao našu jadikovku, već kao upozo renje svima vama kako se takve po jave više nikada i nikome ne bi de šavale. Unatoč svemu, mi smo ponosni što smo kao pripadnici jedne male nacionalne manjine, pri padali velikom lancu časne pobjed ničke Hrvatske vojske, makar da smo u njoj činili i najmanju kariku. Sretni smo što živimo u ovome Gradu, u kojemu ne želimo biti građani drugog reda, već ravnoprav ni u svim pravima i obavezama. A sizifov je posao uzaludno uvjeravati neke neodgovorne ljude da ljubav prema vlastitoj domovini uključuje poštovanje ljudskih prava i poštivan je drugih i drukčijih ljudi. Takvi to ne shvaćaju! Vjerujte mi, nema gore stvari od diskriminacije, mržnje, na cionalizma i nesnošljivosti - koje su uzroci mnogih zala na ovim prostori ma. To nam daje za pravo da se na svakom koraku suprostavljamo kse nofobiji, nacionalizmu, diskriminaciji i svakom neljudskom odnosu, kao i rasizmu svih vrsta i boja. Jednom smo u svojim tekstovima zapisali i opet ponavljamo: apelirajmo na sve ljude dobre volje, na sve naše građane, na političare, novinare, crkvene velikodostojnike, na vjer cučitelje odgajatelje svih vjera i kon fesija, na hrvatske branitelje, na pro fesore i studente, znanstvenike i književnike, da u svojim govorima, pismima i inije pronašla niti jedan dokument.

BRANITELJI DUBROVNIKA

1. Adem Abdulah,

2. Munib Aganović.

3. Nermin Agić,

4. Ago Agović,

5. Farid Agović,

6. Junuz Ahinović,

7. Sakib Ahmović,

8. Hasib Alibegović,

9. Nijez Alijagić,

10. Serif Arnautović,

11. Emir Avdibašić,

12. Camil Avdić,

13. Hamo Avdić,

14. Murat Avdić,

15. Sajo Avdić

16. Enver Babić,

17. Hasan Babović,

18. Alija Bajramović

19. Ibro Bajramović,

20. Samir Bajramović,

21. Suad Barlov,

22. Edis Bašić,

23. Ibrahim Bašić,

24. Zlatan Bašić,

25. Fuad Bečić,

26. Suad Begović,

27. Alija Beširević,

28. Haris Bilalović,

29. Ibro Bjedić,

30. Lutvo Bjedić,

31. Smajo Bjedić,

32. Ejub Bojadžija,

33. Hamo Brković,

34. Kemal Brković,

35. Mućo Brković,

36. Namik Brković,

37. Safet Brković,

38. Senad Brković,

39. Sanko Budalica,

40. Mustafa Buljubašić,

41. Kemal Burina,

42. Sajo Burzić,

43. Dino Catović,

44. Junuz Catović,

45. Zuko Ćatović,

46. Ibro Cerimagić,

47. Zekerija Ćosić,

48. Osman Čamo,

49. Alen Čampara,

50. Miralem Čampara,

51. Mustava Čampara,

52. Sacir Čampara,

53. Šefko Čampara,

54. Kasim Coman,

55. Aladin Čustović

56. Alija Čustović,

57. Ejub Čustović,

58. Enver Čustović,

59. Esad Čustović,

60. Husnija Čustović,

61. Ibro Čustović,

62. Izet Čustović,

63. Jusuf Čustović,

64. Kasim Čustović,

65. Miralem Čustović,

66. Mustava Čustović,

67. Nusret Čustović,

68. Osman Čustovič,

69. Suad Čustović,

70. Šefkija Čustović,

71. Samso Čustović,

72. Vehbija Čustović,

73. Valija Čustović,

74. Alija Dedović,

75. Hazim Dedović,

76. Amroš Demaku,

77. Asim Dervišević,

78. Ahmet Dilberović,

79. Asim Dilberović,

80. Dino Dilberović,

81. Džemo Dilberović,

82. Elvedin Dilberović,

83. Jasmin Dilberović,

84. Nedim Dilberović,

85. Šemaudin Dilberović,

86. Omer Duraković,

87. Suad Duraković,

88. Alen Dapo,

89. Avdo Didelija.

90. Camil Didelija,

91. Fikret Didelija,

92. Mirsad Dildelija,

93. Zahid Dudarija,

94. Ernes Džanković,

95. Hasan Džanković,

96. Mujo Džanković,

97. Braco Elezović,

98. Huso Elezović,

99. Mujo Elezović,

100. Safet Elezović,

101. Hajrudin-Bato Fazlić,

102. Mirsad Qerim

103. Kasim Glavović,

104. Armenko Gološa

105. Alen Grabović,

106. Esad Grabović,

107. Ibro Grabović,

108. Jusuf Grabović,

109. Mahir Grabović,

110, Hamdija Habul,

111. Kasim Hadžić,

112. Džemo Hadžić,

113. Kemal Hadžić,

114. Safet Hadžiomerović,

115. Duran Hajdarević,

116. Hadžo Hajdarević,

117. Aslin Hasanović,

118. Avdo Hasanović,

119. Aziz Hasanovic,

120. Šemsudin Hasanbegović,

121. Hasan Hasanspahić,

122. Zikrija Hasanspahić,

123. Haris Hebib,

124. Safet Hebib,

125. Zikrlja Hebib,

126. Fehim Hebibovic,

127. Esad Hidović,

128. Keka Hidović,

129. Džemo Hodžić,

130. Nedžad Huremović,

131. Razmiz Huremović,

132. Muhamed Jašarević,

133. Ramiza Jašarević,

134. Nagib Kacić,

135. Eno Kalmović,

136. Zlatan Kamberović,

137. Miralam Kekić,

138. Duran Klepo,

139. Dragan Klepo,

140. Emil Klepo.

141. Haris Klepo,

142. Ismet Klepo,

143. Muharem Kočić,

144. Zaim Kokić,

145. Hajro Korač,

146. Hamdija Kovač,

147. Abid Kovačević,

148. Ferzudin Kuralić,

149. Mustava Kuralić,

150. Sejfudin Kuralić,

151. Alen Kusturica,

152. Bajro Kusturica,

153. Milada Kusturica,

154. Izet Kuštrić,

155. Alija Kušundžija,

156. Edhem Memić,

157. Himzija Mehić,

158. Mahmut Mehić,

159. Mirsad Mehić,

160. Hako Mehić,

161. Hamiz Mehić,

162. Rasim Mehić,

163. Safet Mehić,

164. Sucrija Mehić,

165. Izet Muhović,

166. Saban Muhović,

167. Munib Mujić,

168. Osman Muminović,

169. Namik Mundžehović,

170. Srečko Musić,

171. Hasib Muslić,

172. Muhamed Mustajbašić,

173. Fadil Nikšić,

174. Fahro Nikšić,

175. Samir Nikšić,

176. Avdo Nukić,

177. Šemsudin Osmani,

178. Enes Osmić,

179. Senad Osmić,

180. Muhamed Ovčina,

181. Hamo Ovčina,

182. Hakija Ožegović,

183. Zihnija Ožegović,

184. Zikrija Ožegović,

185. Izet Paščarević,

186. Hamid Pervan,

187. Ahmo Pidro,

188. Elvedin Podrug,

189. Fehim Podrug,

190. Hasan Podrug,

191. Fehim Radeljaś,

192. Sajo Ramčić,

193. Hamdo Ramović,

194. Dževad Rešić,

195. Halil Rudan,

196. Bajro Salihović,

197. Adis Sarić,

198. Ekrem Sarić,

199. Šerif Sarić,

200. Fikret Sejdin,

201. Hašim Selimović,

202. Ramiz Spahić,

203. Nedzib Ramiz,

204. Suad Suar,

205. Muhamed Šabanović,

206. Enes Šarić,

207. Amir Šehidić,

208. Osman Seho,

209. Galib Šišić,

210. Amir Škaljić,

211. Enes Škaljić,

212. Šukrija Škaljič,

213. Džemal Škobalj.

214. Mufid Šljivo,

215. Šefik Šljivo,

216. Jasko Tanović,

217. Mirza Tanović,

218. Muhamed Tica,

219. Dino Topalbegović,

220. lle Topuzović,

221. Hamdo Tralo,

222. Husnija Tralo,

223. Avdo Tufekdžić,

224. Sulejman Turnadžić,

225. Husein Turšunović,

226. Salko Tursunović,

227. Amir Voloder,

228. Samir Voloder,

229. Suljo Vukić,

230. Fahim Vukotić,

231, Kemal Vukotić,

232. Izet Zelentrović,

233. Jasmin Zolentrović,

234. Nermin Zolentrović,

235. Džano Zufer,

236. Camil Zulović,

237. Rasim Zulović,

238. Izet Žiga


 

 

 

 

 

 

NAKNADNO IDENTIFICIRANI

 

239. Senad Bajramović,

240. Nerman Dugum,

241. Sejfudin-Sandżo Gledović,

242. Mustafa Hubanić,

243. Mujica Jusić,

244. Sefer Jasmin